Za kredit para nema 117.000 građana

Bez autora
Nov 28 2010

Sa otplatom kredita probleme ima oko 117.000 građana Srbije. Od marta se broj dužnika koji nemaju novac za uplatu mesečnih rata u banci popeo na čak 35.000. U odnosu na pre dve godine taj broj je povećan čak dva puta. Najviše se kasni u otplati keš i potrošačkih kredita jer za njihovo obezbeđenje ne treba nikakva hipoteka, za razliku od stambenih kredita gde neredovne platiše rizikuju da izgube krov nad glavom. Ono što je zabrinjavajuće jeste što svaki mesec sve više korisnika kredita kasni u otplati rata. Broj od 116.627 građana koji kasne u otplati kredita još nije alarmantno jer je učešće docnje u ukupnom dugu kredita 3,5 odsto, što je i dalje najmanje u regionu. Takođe broj od 116.627 građana treba gledati u odnosu na 2,5 miliona ljudi koji aktivno koriste neke od bankarskih usluga kao što su: krediti, kartice ili čekovi. Ono što nije dobro jeste što se konstantno povećava broj ljudi koji kasne u otplati mesečnih obaveza.

Za kredit para nema 117.000 građanaSa otplatom kredita probleme ima oko 117.000 građana Srbije.

Od marta se broj dužnika koji nemaju novac za uplatu mesečnih rata u banci popeo na čak 35.000.

U odnosu na pre dve godine taj broj je povećan čak dva puta.

Najviše se kasni u otplati keš i potrošačkih kredita jer za njihovo obezbeđenje ne treba nikakva hipoteka, za razliku od stambenih kredita gde neredovne platiše rizikuju da izgube krov nad glavom. Ono što je zabrinjavajuće jeste što svaki mesec sve više korisnika kredita kasni u otplati rata.

"Broj od 116.627 građana koji kasne u otplati kredita još nije alarmantna jer je učešće docnje u ukupnom dugu kredita 3,5 odsto, što je i dalje najmanje u regionu. Takođe broj od 116.627 građana treba gledati u odnosu na 2,5 miliona ljudi koji aktivno koriste neke od bankarskih usluga kao što su: krediti, kartice ili čekovi. Ono što nije dobro jeste što se konstantno povećava broj ljudi koji kasne u otplati mesečnih obaveza", kaže kaže Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije (UBS).

On dodaje da je "pre dve godine učešće docnje u ukupnom dugu je iznosilo oko 1,5 odsto, što verovatno znači da je broj građana koji neredovno isplaćuju mesečne rate bio upola manji".

U UBS-u kažu da nema ni reči o eventualnoj bahatosti građana, već su pad standarda, skok evra, celokupna kriza na tržištu uticala da sve veći broj građana kasni u otplati mesečnih obaveza. Veliki broj građana kasni i na osnovu tekućih računa (208.402), lizing ugovora (1.773) i kreditnih kartica (69.428).

"Naši građani su revnosni u plaćanju obaveza i na rast kašnjenja utiče isključivo pad standarda, skok evra i gubitak radnih mesta. Najčešće se kasni u otplati keš i gotovinskih kredita jer njih banke odobravaju bez ikakvih obezbeđenja, dok su u otplati stambenih kredita veoma revnosni jer imaju položenu hipoteku ili stan za koji su digli kredit ili na neku drugu nekretninu", navodi Dugalić.

On zaključuje da "rizični period u roku otplate ne postoji i takve prognoze ostavljam drugim analitičarima. Koja je godina u roku otplate rizična, zavisi samo od kretanja standarda građana, pa će od tih ekonomskih parametara zavisiti i kako će se u budućem periodu građani postavljati prema svojim pozajmicama u banci".

I u Nacionalnoj korporaciji za osiguranje stambenih kredita kažu da situacija na hipotekarnom tržištu nije alarmantna jer svega 114 stambenih kredita građani nisu mogli da redovno otplaćuju.

"Kada klijent kasni sa otplatom kredita, njegov lični bankar ga obaveštava o kašnjenju i proverava razloge kašnjenja. Mi uvek preporučujemo klijentima da, ukoliko dođu u situaciju da ne mogu da otplaćuju svoje rate, ne čekaju poziv iz banke već da se odmah obrate svom ličnom bankaru, kako bi zajedno pronašli rešenje za obe strane", kaže Miroslav Rebić iz “Sosijete ženeral banke".

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik